Hiljade tona malina i kupina, koje su otkupljene od domaćih proizvođača, mjesecima stoje na lagerima zbog niskih izvoznih cijena, a vlasnici hladnjača poručuju da su zbog toga u velikim gubicima. Iako je berba malina završena prije više od četiri mjeseca, prodaja ide veoma sporo, jer se, za razliku od prethodnih godina, pojavio problem plasmana ovog voća. Predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Ljubiša Alempić ističe da se u hladnjačama nalaze više od dvije trećine otkupljenih količina malina.
“Poljski malinari su prošle godine imali dobar i kvalitetan rod, zbog čega je cijena nenadano pala i sada se kreće od 1,8 do dva evra. Ta cijena se ne isplati domaćim hladnjačarima, jer su maline otkupljivali od proizvođača za 3,30 – 3,50 KM”, kaže Alempić.
Vlasnik preduzeća “Agro dr” iz Bratunca Petko Rankić u hladnjači ima oko 500 tona malina i 200 tona kupina, a od završetka berbe nije prodao nijedan kilogram.
“Nemamo prodaje jer Poljska, Ukrajina i Kina imaju velike količine i povoljne cijene, a mi smo primorani da voće držimo u hladnjačama i sabiramo gubitke”, priča Rankić. Ističe da svakog mjeseca ima oko 25.000 KM troškova skladištenja, jer samo za struju koju potroši treba da plati između 12.000 do 15.000 maraka.
“Prošao je dug period od otkupa, pa su troškovi radnika i struje odavno premašili dobit koju bih ostvario ako bi maline prodao po sadašnjoj cijeni od dva evra, koliko mi nude. Niko od domaćih hladnjačara se ne može uklopiti u tu cijenu”, naglasio je Rankić.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja i kvalitet malina, koji je prošle godine podbacio. – Prošlogodišnje maline sa područja BiH i nisu naročitog kvaliteta, a problem je što naši proizvođači tokom berbe ne klasiraju ovo voće – rekao je Rankić.
Direktor preduzeća za otkup voća “Bos-agro food” Radmila Šaran kaže da je blokada u izvozu malina nastala prvenstveno zbog previsoke otkupne cijene, koja je godinama nerealna na tržištu BiH.
“Visoka otkupna cijena hladnjačarima dolazi glave i mi koji godinama radimo ovaj posao smo upozoravali da će doći godina kada će se to prelomiti – rekla je Šaranova. Istakla je da će prema procjenama ove godine maline zasigurno biti otkupljivane po nižim cijenama, jer će ostati mnogo zaliha, kako kod nas tako i u Srbiji. – Iako su mnogi vlasnici hladnjača ostali blokirani, naše preduzeće još nekako uspijeva da plasira robu, ali generalno ne ostvarujemo neku zaradu”, kazala je Šaranova.
Savjetovala je proizvođačima da povedu računa o sortama malina koje sade, te da izbjegavaju konzumne sorte poput polke, a baziraju se na sortama vilamet i miker, jer su najkvalitetnije. Neplanska proizvodnja Sa malinjaka u BiH ove godine ubrano je više od 10.000 tona malina, a prema procjenama stručnjaka do 2020. godine proizvodnja bi mogla premašiti 20.000 tona, što bi dodatno moglo pogoršati plasman ovog voća.
“Maline su u BiH počeli da sade i u regijama gdje ih nikada nije bilo, jer narod vidi dobru zaradu i zbog toga nemamo plansku proizvodnju. Ne možeš nikom zabraniti da na svojoj njivi zasadi voće koje želi”, rekao je Ljubiša Alempić i naglasio da bi uspostavljanje neprofitnog skladišta, gdje bi proizvođači mogli da čuvaju maline i čekaju dobru cijenu a da ne zavise od vlasnika hladnjača, bio spas za malinare.
(Glas Srpske)
