Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je u decembru prihvatio Parlament FBiH, održana je juče u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla (KPKT).
Načelnica Službe za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine Amra Vučijak kazala je da se želi postići da, ukidanjem člana 13 koji se odnosi na obaveznu zastupljenost domaćih proizvoda na policama velikih trgovačkih lanaca, ispuni međunarodna obaveza BiH prema CEFTA ugovorima, te da se otkloni jedna od prepreka za učlanjenje BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Vučijak naglašava da je cilj i da se smanji siva ekonomija, što se prvenstveno odnosi na nelegalnu trgovinu na pijacama i izvan pijaca.
Podvlači da je stoga u zakon uvedena nova kategorija trgovaca, “trgovac pojedinac“, koji će moći da legalizuje svoje poslovanje pod povoljnijim uslovima od samostalnih trgovinskih radnji.
-U skladu s finansijskim propisima, ta kategorija trgovaca se tretira kao niskobudžetna djelatnost i oni nisu obveznici izdavanja fiskalnih računa, te se računa da će oni kao takvi biti paušalni porezni obveznici i procjene su da će od 2000 do 5000 ljudi legalizovati u prvom koraku svoje poslovanje – kazala je Vučijak.
Dodaje također da se ovim zakonom nameće obaveza organizatorima pijaca, a to su najčešće javna komunalna poduzeća, da uspostave knjige ugovora o zakupu prodajnih mjesta.
Na taj način se, kako kaže, olakšava inspekcijski nadzor i bit će onemogućeno izdajvanje pijačnih mjesta i štandove neregistrovanim trgovcima, naglasivši da poljoprivedni proizvođači koji prodaju svoje proizvode nastavljaju da rade pod uslovima pod kojima su i do sada radili na pijacama.
Predsjednik Udruženja trgovine, turizma i ugostiteljstva KPKT Kasim Selimović smatra da izmjene spomenutog zakona ne nude rješenja kojima bi se poboljšao status trgovca, imajući u vidu da se uvode neke restriktivne mjere na ime rada malih trgovinskih radnji.
Ocjenjuje da novi zakon donosi teži status malog trgovca, što bi, kako tvrdi, vjerovatno moglo da prouzrokuje ostanak bez posla malih trgovinskih radnji.
Po njegovim riječima, oko 30 posto trgovinske djelatnosti na području TK su male trgovinske radnje i imaju učešće u brutonacionalnom dohotku.
-Jedna od mogućnosti njihovog opstanka u narednom periodu je da se određene promjene u zakonu zadrže na prethodnom zakonskim rješenjima, da se ne otežava rad malih trgovinskih radnji i da zadrže u što većoj mjeri status koji su imali ranije – mišljenja je Selimović.
Javna rasprava o izmjenama ovog zakona otvorena je 30. decembra prošle godine i trajat će 45 dana, a Federalno ministarstvo trgovine tim povodom organizira četiri rasprave u Mostaru, Zenici, Tuzli i Sarajevu kako bi se omogućilo šire uključivanje zainteresovanih strana, te uzele u obzir sugestije, primjedbe i prijedloge iznesene u javnoj raspravi.
