A. VANUGOVORNA ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Prof. dr. Slobodan STANIŠIĆ, advokat

I. Odgovornost po osnovu krivice
  1.   Subjekti odgovornosti
  2.   Štetna radnja i protivpravnost – krivica štetnika – pretpostavka krivice
 2.1. Stepenovanje krivice (namjera i nepažnja)
 2.2. Stepenovanje nepažnje (obična nepažnja, pažnja stručnjaka, gruba nepažnja
 3.    Uzročna veza
 4.    Šteta kao posljedica skrivljenog postupanja štetnika
 5.    Oslobođenje od odgovornosti
 6.    Teret dokazivanja

II. Odgovornost bez obzira na krivicu
 1.    Subjekti odgovornosti
 2.    Štetna činjenica
 2.1. Štetna radnja
 2.2. Štetni događaj
 3.    Opasne stvari i opasne djelatnosti
 4.    Pretpostavka uzročne veze
 5.    Oslobođenje od odgovornosti
 6.    Teret dokazivanja

III. Odgovornost poslodavaca za štetu koju zaposleni pričini trećem licu
 1.    Subjektivna odgovornost poslodavca
 2.    Objektivna odgovornost poslodavca
 3.    Pretpostavke odgovornosti poslodavca
 3.1. Opšte pretpostavke
  3.1.1.  Šteta      
  3.1.2.  Uzročna veza
  3.1.3.  Subjekti odgovornosti – odgovorna i oštećena lica 
3.2. Posebne pretpostavke
 3.2.1.  štetu prouzrokovao radnik u momentu dok je radio za poslodavca
 3.2.2.  šteta prouzrokovana u radu ili u vezi sa radom
 3.2.3.  šteta prouzrokovana trećem licu – ko se smatra trećim licem
 3.2.4.  vrijeme štetnog postupka radnika
 4.    Direktna tužba trećeg lica prema poslodavcu
 5.    Tužba trećeg lica protiv radnika ako je radnik prouzrokovao štetu namjerno
 6.    Karakter odgovornosti poslodavca za štetu koju pričine zaposleni
 7.    Regresna odgovornost zaposlenog prema poslodavcu prema Zakonu o radu FBiH i Zakonu o radu Repubike Srpske ili pravo poslodvca na subrogaciju 

IV. Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ
 1.    Odnos pravnog lica i njegovih organa
 2.    Odgovornost pravnog lica – za postupke drugoga ili za vlastite postupke?
 3.    Odgovornost države, entiteta, distrikta, grada, kantona, opštine kao pravnih lica za štetu koju trećim licima pričine njihovi organi nezakonitim ili nepravilnim radom
 4.   Pravna priroda odgovornosti države, entiteta, distrikta, kantona, grada, opštine kao pravnih lica za nezakonit ili nepravilan rad njihovih organa i njeno razgraničenje od odgovornosti drugih pravnih lica za štetu koju pričine njihovi organi u vršenju svojih funkcija
 5.   Pravna priroda odgovornosti ostalih pravnih lica za štetu koju trećim licima pričine njihovi organi u vršenju svojih funkcija i oslobođenje od odgovornosti

B. ODGOVORNOST ZA ŠTETU ZBOG POVREDE UGOVORA
(Prof. dr. Abedin BIKIĆ, Pravni fakultet Sarajevo)

I.    Pojam i pravna priroda odgovornosti za štetu zbog povrede obaveze
II.   Subjekti odgovornosti
III. Pretpostavke odgovornosti  

  1.   Odgovornost dužnika za štetu zbog povrede dužnosti ispunjenja
  1.1. Odsustvo ispunjenja obaveze i zakašnjenje u ispunjenju
  1.2. Postojanje štete
  1.3. Postojanje uzročne veze
  1.4. Teret dokazivanja

VI. Oslobođenje od odgovornosti
  1.   Zakonske pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti
  2.   Oslobađajuće okolnosti
  3.   Teret dokazivanja
  4.   Zakonsko pooštravanje uslova za oslobođenje od odgovornosti 

V. Dužnost obavještavanja i odgovornost za štetu       

VI. Ugovorno proširenje, ograničenje i isključenje odgovornosti

ZABRANA RASPOLAGANJA DRŽAVNOM IMOVINOM U BIH
(Mr. sc. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici)

I. Zabrana raspolaganja državnom imovinom u BiH – problemi u praksi nakon godinu dana od donošenja Odluke visokog predstavnika
  1.    Gradsko građevinsko zemljište
  1.1. Stjecanje vlasništva dosjelošću na neizgrađenom gradskom građevinskom zemljištu
  1.2. Pretpostavke (u vrijeme podnošenja tužbe) za stjecanje vlasništva dosjelošću
  1.3. Gradsko građevinsko zemljište u odnosu na zabranu raspolaganja državnom imovinom
  1.4. Pasivna legitimacija kod utvrđenja vlasništva dosjelošću na gradskom građevinskom zemljištu
  1.5. Upis općine kao titulara prava upravljanja i raspolaganja na gradskim građevinskim zemljištem u zemljišnu knjigu na osnovu odluke općinskog vijeća
  1.6. Praksa sudova u Federaciji BiH u vezi sa zabranom raspolaganja državnom imovinom

 2.    Aktuelna pitanja u postupku harmonizacije
 2.1. Ko je vlasnik odnosno najvjerovatniji vlasnik gradskog građevinskog zemljišta u BiH?
 2.2. Ko je vlasnik šuma i šumskog zemljišta u BiH?
 2.3. Ko je vlasnik poljoprivrednog zemljišta u BiH?
 2.4. Da li je moguće u postupku harmonizacije temeljem dosjelosti upisati vlasnika odnosno nevjerovatnijeg vlasnika zemljišta za koje se uspostavlja zemljišno-knjižni uložak?
 2.5. Zabilježba spora nakon pravosnažno okončanog postupka
 2.6. Prijava prava u postupku harmonizacije
 2.7. Rok za podnošenje brisovne tužbe