Page 45 - ZIPS BROJ 1430

STVARNO PRAVO

u njoj počeo primjenjivati OGZ spadala u zemlje Iz rečenog slijedi da kupci stanova nisu postali
tradicionog sistema. Prema tom sistemu vlasniš- njihovi vlasnici. Zgrada još nije etažirana, i nije iz-
tvo se ne prenosi ugovorom, već je potreban do-
datni akt odnosno zakonit način stjecanja (modus lantica, „na osnovu zaključenog kupoprodajnog ugovora sa
acquirendi). Utvrđujući da je vlasništvo na nekret- izvršenikom, kupila i postala isključivi vlasnik predmetnog
nini stečeno samo na osnovu ugovora i stupanja u stana, te da je isplatom označenog novčanog iznosa postala
vlasnica sa dijelom 1/1“ . Takođe i Okružni sud u Istočnom Sa-
posjed sud postupa direktno contra legem. Takav rajevu u svojoj odluci broj 89 0 P 029030 15 Gž 2 od 16. marta
stav je suprotan odredbi člana 53/1 ZSP RS (ali ta- 2016. godine. Vrhovni sud Republike Srpske je u odluci br. 89 1
kođe i članu 53/1 ZSP FBiH i članu 34/1 ZV BDBiH P 029030 16 Rev od 31. januara 2018. godine nije slijedio ovaj
koje takođe izričito propisuju da se vlasništvo na stav. Odlučujući o apelaciji Ustavni sud je odluci AP-2326/18
nije bio odlučan po ovom pitanju. U odluci se navodi da je u
nekretninama stiče upisom). Stajalište sudova da postupku pred redovnim sudom pravosnažno utvrđeno da je
se vlasništvo na nekretninama stječe ugovorom, apelantica stekla vlasništvo na osnovu ugovora (tač. 66. i 69.),
predajom u posjed i/ili plaćanjem cijene je u oči- pa je tu činjenicu smatrao relavantnom za svoju odluku (tač.
glednoj suprotnosti sa temeljnom odrednicom 85). Na drugom pak mjestu, Ustavni sud smatra da apelantica
zaključenjem ugovora o kupoprodaji i isplatom kupoprodajne
stvarnog prava u BiH, kako trenutno tako i histo- cijene nije stekla pravo vlasništva na spornom stanu, za što je
rijski. Takve odluke protivrječe temeljnim princi- potreban upis u odgovarajući registar (tač. 65).
pimaa stvarnog i zemljišno-knjižnog prava. Zabri- Iz odluke Ustavnog suda BiH AP-648/19 od 24.04.2019. koja
je bila uložena protiv odluke Općinskog i Kantonalnog suda u
njava međutim činjenica da se to u praksi sudova Sarajevu je vidljivo da je Općinski sud bio utvrdio da je kupac
sve više zanemaruje; takva argumentacija može se postao vlasnik na osnovu zaključenja ugovora. Kantonalni sud
naći i obrazloženju drugih sudskih odluka. 28 (broj 65 0 P 240838 14 Gž 2 od 11. decembra 2018. godine) je
prihvatio činjenično utvrđenje prvostepenog suda, ocijenivši,
za razliku od prvostepenog suda, da su apelanti pravo vlasništ-
između stranaka, kao npr. u francuskom pravu i pravima koja su va na spornoj kući stekli momentom upisa u zemljišne knjige,
stajala pod njegovim utjecajema, kao i u poljskom pravu, ili su a ne momentom zaključenja ugovora od 17. augusta 2007. go-
za prenos vlasništva osim ugovora nužne i dodatne činjenjice, dine. Detaljnije AP-649/18 tač. 14.
koje neki autori slikovito nazivaju »aktom objavljivanja«, a to su Jedna novija odluka Vrhovnog suda FBiH je takođe odlučivala
tradicija ili upis u registar (Jauernig, Otmar, Trennungsprinzip o sličnom pitanju. Apelantica je kupila stan i nije se uknjižila
und Abstraktionsprinzip, Juristische Schulung, 9/1994., str. u zemljišnu knjigu. U vrijeme kada je kupila stan to nije bilo
722.). Prvi sistem se naziva principom konsenzualnosti, drugi moguće, a nije bio moguć ni upis u knjigu položenih ugovora.
.
tradicionim principom. Druga tačka razlikovanja se odnosi na Stan je ostao u vlasništvu prenosioca protiv kojeg je pokrenut
pitanje da li je pored osnovnog, obligacionog ugovora koji izvršni postupak. Općinski sud u Sarajevu je utvrdio da je
stvara prava i obaveze među strankama, potreban poseban tužiteljica postala vlasnik na temelju ugovora (065 0 P 139044
pravni posao koji je upravljen na prenos vlasništva. Ako je taj 10 P od 14.04.2011.). Kantonalni sud je uvažio žalbu povjerioca
pravni posao sastavni dio osnovnog pravnog posla govori se (65 0 P 139044 11 Gž od 30.09.2016), nakon čega je ona uložila
o principu jedinstva (Einheitsprinzip), a ako se zaključuje kao reviziju. Vrhovni sud je usvojio reviziju i argumentira: „Tužitel-
pravni posao jasno odvojen od prvog govori se o principu pod- jica je u ovom parničnom postupku dokazala da je valjanim
jele (Trennungsprinzip). Tako Baur/Stürner (2009), Sachenrecht, kupoprodajnim ugovorom kupila predmetni stan od izvrše-
18. prerađeno izdanje, München, § 5 IV 40 i 41, str. 55. Ugovor nika i ušla u posjed još 2005. godina, na koji način je postala
koji je upravljen na prenos vlasništva naziva se stvarnopravni pretpostavljeni vlasnik shodno odredbi člana 48. stav 1. Zakona
posao (dinglicher Vertrag, Einigung, real agreement). Vidjeti o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima (stvar pribavila po
Baur/Stürner, Sachenrecht, § 5 I i dalje, str. 43. Sistem podjele pravnom osnovi i na zakonit način) te stekla pravni osnov za
može imati dvije varijante koje se tiču odnosa dva pravna posla upis prava vlasništva na nepokretnosti koja je predmet izvršen-
i ovdje se radi o trećem nivou razlikovanja. Tako Drobnig, Ulrich, ja... Stečeno vlasništvo tužiteljice na stanu uspješno se može
op. cit., str. 496 – 497. U jednoj varijanti valjanost stvarnoprav- suprotstaviti učincima načela zaštite povjerenja u zemljišne
nog pravnog posla zavisi od valjanosti obligacionog ugovora knjige kod činjenice da u momentu zaključenja i realizacije
i tada se govori o principu kauzalnosti, gdje je causa stvarno- ugovora o kupoprodaji nisu postojale pretpostavke za knjižen-
pravnog posla osnovni, obligacioni posao. Vidjeti kodJauernig, je tužiteljice kao vlasnice.“ Potpuno jasno slijedi da Vrhovni sud

Otmar, op. cit, str. 722. (takva rješenja poznaje holandsko pra- FBiH ne smatra da se vlasništvo stiče ugovorom. On tužiteljicu
vo). Druga varijanta je zastupljena u njemačkom pravu – pravna smatra pretpostavljenim vlasnikom. Može se diskutirati šta to
sudbina stvarnopravnog ugovora ne zavisi od osnovnog, obli- znači u konkteksu načela povjerenja. Međutim, u datim okol-
gacionog ugovora i tada se govori o principu apstraktnosti. Više nostima je VS FBiH cijenio činjenicu da neprovođenje ukn-
o tome Soergel/Stöcker, EU-Osterweiterung und dogmatische jižbe ne može biti tužiteljici stavljeno na teret, što može biti
Fragen des Immobiliarsachenrechts – Kausalität, Akzessorietät opravdanje za odstupanje od načela povjerenja. Primjenjujući
und Sicherungszweck, ZBB-Report, 5/02, str. 414. argumentum a contrario, u svim situacijama gdje do uknjižbe
28 Tako je Osnovni sud u Sokocu je utvrdio svojom presudom nije došlo zbog propusta lica koje pretenduje da bude vlansik,
broj 89 1 P 029030 15 P 2 od 26. juna 2015. godine da je ape- odluka suda mora biti drugačija.
45
ZIPS - broj 1430 - septembar 2020. godine