Page 44 - ZIPS BROJ 1430
P. 44
STVARNO PRAVO
nu praksu: nije moguće npr. u izvršnom postupku, nedopuštenim izvršenje u dijelu koji se odnosi na
provesti izvršenje na zemljištu a da ono ne uklju- stanove, a istovremeno su zahtijevali i sudsku mje-
čuje i izvršenje na stanovima ili sagrađenim objek- ru obezbjeđenja kojom se odlaže izvršenje.
tima. Novi koncept etažnog vlasništva se odrazio i U tužbi su naveli da je objekt u većinskom vla-
na način uknjižbe ovog instituta. Član 30. ZZK FBiH sništvu tužilaca i da su oni stekli pravo vlasništva
korespondira sa rješenjima ZSP FBiH. Etažiranje na predmetnim stanovima na osnovu kupoprodaj-
predstavlja zemljišno-knjižnu diobu, pri čemu se nog ugovora sa investitorom. Tražilac izvršenja nije
zatvara zemljišno-knjižni uložak zemljišta. Ovakvo osporavao sticanje vlasništva nad stanovima, ali je
rješenje, ipak, ne postoji više u Republici Srpskoj tvrdio da su stanovi stečeni opterećeni hipotekom
(više o tome pod 4). i da je izvršenje moguće bez obzira ko je vlasnik.
Načelo superficies solo cedit ili načelo pravnog I Osnovni i Okružni sud u Banja Luci su udovo-
jedinstva nekretnine, kao i svako načelo, kogentna ljili tužbenom zahtjevu. Općinski sud je utvrdio da
je norma. Nakon stupanja na snagu novih zako- su tužioci na osnovu ugovora o kupoprodaji stekli
na o stvarnim pravima nisu moguća rješenja koja ne samo valjan pravni osnov za sticanje vlasništva
su suprotna pravnom jedinstvu nekretnine. ZSP već i pravo vlasništva, a Okružni sud je zauzeo sta-
FBiH sadrži i jednu završnu odredbu prema kojoj jalište da nije osnovan navod da su stanovi steče-
danom njihovog stupanja na snagu (ispravnije bi ni opterećeni hipotekom i da je izvršenje moguće
bilo: danom početka njihove primjene) odredbe bez obzira ko je vlasnik. Prema stajalištu sudova,
propisa koji ostaju na snazi a koji različito određu- hipoteka je zasnovana na zemljišnim parcelama
ju pripadanja zgrada od pripadanja zemljišta će (dok na njima nije bilo zgrade), ona je ugovore-
se tumačiti i primjenjivati samo u skladu sa nače- na na pojedinačno određenom zemljištu a ne na
lom pravnog jedinstva nekretnine (član 373/2 ZSP zgradi ili stanovima koji tada nisu ni bili izgrađeni,
FBiH). Identična odredba ne postoji u ZSP RS i pri čemu nije bilo ugovoreno ni zasnivanje hipote-
24 25
ZV BD BiH. ke na budućoj zgradi.
Prije svega se treba osvrnuti na stav Općinskog
4. Rješenje Okružnog suda u Banjaluci, broj: suda da su tužioci na osnovu ugovora o kupopro-
71 0 P 255024 19 Mož od 24. 9. 2019. godine 26 daji stekli valjan pravni osnov za sticanje vlasništva
i da su stekli pravo vlasništva (podvukao autor).
Činjenice ovog slučaja su slijedeće: Okružni pri- Za odgovor na pitanje da li se stanovi mogu ili ne
vredni sud u Banja Luci je rješenjem broj 57 0 Ip mogu prodati u izvršnom postupku odnosno da li
112174 14 Ip od 7. 10. 2015. na prijedlog tražioca hipoteka obuhvata pored zemljišta i zgradu sa sta-
izvršenja (hipotekarni povjerioc/banka) odredio novima, ovo pitanje nije odlučujuće. Iz daljih izla-
izvršenje na nekretnini koju su činili zemljište sa ganja će biti jasno da je odgovor isti u oba slučaja.
izgrađenom zgradom koja se sastojala od 43 sta- Ipak, stav iznijet u tužbi da su kupci postali vlasnici
na. Kupci stanova su kao treća lica koja imaju pravo stanova, što ne spori ni tužilac, a što sud prihvata,
koje spriječava izvršenje podnijeli tužbu Osnov- zaslužuje kritiku.
nom sudu u Banjoj Luci sa zahtjevom da se oglasi U pravnom poretku ex-SFRJ, SR BiH i sadašnje
BiH nikada nije postojala odredba da je moguće
24 Više o tome Hašić, Enes in: Babić/Hašić/Medić/Povlakić/Tajić steći vlasništvo na osnovu ugovora, bilo da se ra-
(2013), Komentar Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH, dilo o pokretnim, bilo da se radilo o nepokretnim
str. 906. stvarima. Modeli stjecanja vlasništva u uporednom
25 Tako će npr. odredba Zakona o eksproprijaciji FBiH prema ko- pravu su različiti , ali BiH je od momenta kada se
27
joj potpuna eksproprijacija zemljišta obuhvata i zgradu i druge
građevinske objekte koji se na njemu nalaze, postati suvišna.
Takođe odredba Zakona o vodama prema kojoj je vodno dobro 27 U evropskim zemljama postoje značajne razlike u pogledu
zemljište ispod vodnih objekata (čl. 7 u vezi sa članom 14. st. 1. koncepta stjecanja stvarnih prava. Rješenja u evropskim zeml-
Zakona o vodama) moraće pretrpjeti korekciju jer će primarno jama se razlikuju u tri nivoa. Tako Drobnig, Ulrich in: Hartkamp,
morati biti vodno dobro a na izgrađeni objekt itd. Arthur et al (Edit.), Towards a European Civil Code, Second
26 Komentar odluke objavljen u ZIPS-u broj: 1419 od 16-30. no- Revised and Expanded Edition, Nijmegen, 1998., str. 496.). Prvi
vembra 2019., str. 46. nivo razlikovanja je da li je za prenos dovoljan samo ugovor
44
ZIPS - broj 1430 - septembar 2020. godine