Page 55 - ZIPS BROJ 1430

USTAVNO SUDSTVO

služi za održavanje pravne hijerarhije. Mogućnost Ustavni sud je samo imao nadležnost da da svoju
usklađivanja svih akata vlasti sa ustavom opravdava ocjenu da li postoje uslovi za primjenu navedenog
hijerarhijsku strukturu pravnog poretka koja pred- zakona u Republici Srpskoj, jer je ovaj sud garant
stavlja suštinu ustavnosti. Zbog toga pravni poredak i i zaštitnik Ustava. Naravno, i u tom slučaju se ispituje
uspostavlja mehanizme za otklanjanje neustavnosti i da li je ovaj zakon u saglasnosti sa Ustavom i da li je
nezakonitosti. Apstraktna normativna kontrola je su- u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima koje je
štinska djelatnost ustavnog sudstva. Ustavni sudovi donijela Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercego-
kao najviši autoriteti kontrole i zaštite ustavnosti i za- vini odnosno Narodna skupština Republike Srpske.
4
konitosti tumače ustav, ali su ipak njemu podređeni. Zakon o obligacionim odnosima bivše SFRJ do-
7
Kada je riječ o domašaju kontrole ustavnosti nesen je i stupio na snagu 1978. godine. Član 12.
zakona postavlja se pitanje mogućnosti i cjelishod- Ustavnog zakona za provođenje Ustava Republike
nosti kontrole zakona usvojenih prije donošenja us- Srpske nije generalno odredio da se zakoni i drugi
8
tava. Ako se posmatra logički, kontrola bi se trebala propisi SFRJ i SR BiH preuzimaju u pravni sistem Re-
protezati samo na zakone koji su doneseni poslije publike Srpske, nego samo da će se do donošenja
stupanja ustava na snagu. Ispitivanje ustavnosti ra- odgovarajućih zakona i drugih propisa Republike
nije donesenih zakona bi bilo bez smisla. primjenjivati zakoni i drugi propisi SFRJ i SR BiH
5
9
Po našem mišljenju Ustavni sud nije nadležan za pod određenim uslovima. Ovo je urađeno da ne
apstraktno (neposredno) ispitivanje ustavnosti na- bi nastupio pravni vakuum dok Republika Srpska ne
vedenih članova Zakona o obligacionim odnosima donese svoje propise. Velika pravna praznina se nije
bivše SFRJ, kao što je to učinio u konkretnom sluča- mogla odmah popuniti novim propisima. Poznato
ju. Kada se takva nadležnost prihvati, onda se mogu je da veliki broj instituta građanskog prava nije zavi-
i kasirati (staviti van snage) članovi koji nisu ustavni, san od karaktera određene zajednice, pa su postojali
što bi u ovom primjeru bilo zaista apsurdno. Kako bi uslovi za njihovu primjenu. Dozvoljavanje primjene
se moglo pravdati i obrazlagati da je tako nešto i uči- ranijih propisa međutim ne znači njihovo izjedna-
10
njeno? Na sreću, to se ipak nije dogodilo i zauzet je čavanje sa novim propisima. Oni su izgubili svoju
većinski stav da su ovi članovi u saglasnosti sa Usta- važnost kao norme, ali su se i dalje mogli primjenji-
vom Republike Srpske, pa inicijativa podnosioca nije vati svojim sadržajem ako udovoljavaju postavlje-
prihvaćena. nim uslovima. Dakle, da bi mogli djelovati u našem
U ovom predmetu tražena je ocjena ustavno- pravnom sistemu, oni moraju zadovoljavati propisa-
sti zakonskih odredbi koje datiraju iz vremenskog ne uslove. Ako to nije slučaj, Ustavni sud ih ne može
11
perioda koji je bio mnogo ranije nego što je Ustav staviti van snage u postupku ocjene sa Ustavom. Ti
Republike Srpske (Ustav) donesen i stupio na snagu. propisi su nastavili svoju funkciju dopunskog izvo-
Naravno da zakonodavac iz 1978. godine nije mo- ra prava dok god su postojale pravne praznine koje
gao da ima u vidu odredbe Ustava iz 1992. godine. su se njima trebale popunjavati. Donošenjem novih
Ustavni sud ne može ocjenjivati ustavnost odredbi propisa smanjivale su se te praznine, a tako se sma-
za koje se pretpostavlja da su prekršile određeno njivala i mogućnost za primjenu zakona i propisa iz
12
pravo, jer u to vrijeme ta prava nisu bila određena, bivšeg prava. Sličnu odredbu je nekada sadržavao
a ni garantovana Ustavom usljed činjenice da i sam
Ustav nije postojao. Dakle, zahtjev je ratione tempo- nego što je Konvencija stupila na snagu.
ris neprihvatljiv u odnosu na Ustav. 7 Jedinstveno mišljenje je da je taj zakon spomenik pravne kul-
6
ture i najbolji zakon iz građanske oblasti u bivšoj državi.
8 Službeni glasnik RS broj: 21/92.
4 R. Kuzmanović, Uloga ustavnih sudova i Ustavnog suda Re-
9 I. Babić, Nadležnost Republike Srpske da uređuje građansko-
publike Srpske u zaštiti ustavnosti i zakonitosti, Pravni život, br.
12/98, str. 116. pravne odnose, u: Zbornik radova „Podjela nadležnosti između
institucija Bosne i Hercegovine i entiteta“, Banja Luka, 1999, str.
5 G. Mijanović, Kontrola ustavnosti zakona, Srpsko Sarajevo,
2000, str. 147. 127-128.
10 Vid. M. Konstantinović, Stara „Pravna pravila i jedinstvo prava“,
6 Vid. presudu Evropskog suda za ljudska prava br. 59532/00 od
29. 7. 2004. (Blečić protiv Hrvatske) u kojoj je taj sud oglasio zaht- Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 3-4/82, str. 540-548.
jev neprihvatljivim, jer odredbe Evropske konvencije o ljudskim 11 Tako i N. Gavella, Privatno pravo, Zagreb, 2019, str. 106.
pravima ne obavezuju zemlje potpisnice u odnosu na akte koji 12 Norme bivšeg prava su slabije od svih koje izviru iz bilo kojeg
su doneseni ili pravne situacije koje su prestale da postoje prije propisa novog prava, pa i propisa najnižeg ranga. One izviru iz 55
ZIPS - broj 1430 - septembar 2020. godine