U sklopu projekta Klub menadžera portal Manager.ba predstavlja vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. Gost Kluba menadžera bio je Velimir Ereš, vlasnik Podruma Vilinka.
Velimir Ereš rođen je u Mostaru 1978. godine, gdje i danas živi. Njegova obitelj cijeli život se bavi ugostiteljstvom, pa je i sam otpočetka uključen u ugostiteljski posao. 2008. godine Velimir je imao ideju osnovati vlastitu proizvodnju vina. Od ideje do realizacije nije prošlo puno vremena. Napravljen je podrum pod nazivom Vilinka, a ime dobiva po brdu na kojem je vinograd i zasađen. Smješten je na Sretnicama, u blizini Mostara. Uz Podrum Vilinka je i svadbeni salon Afrodita u vlasništvu obitelji Ereš. Vina Podruma Vilinka kroz proteklih devet godina okitila su se brojnim medaljama, što je potvrda kvalitete vina. A najnovija priznanja su stigla iz Londona. Više o svemu saznajte u razgovoru s vlasnikom Velimirom Erešom.
Gospodine Ereš, jedan ste od najmlađih bh. vinara. Možete li nam kazati kako je sve počelo, kada ste se i zašto odlučili baviti vinogradarstvom i vinarstvom?
Iako imam 39 godina, jedan sam od najmlađih vinara, jer se radi o specifičnoj grani djelatnosti. Budući da imamo obiteljski svadbeni salon, kupovali smo velike količine vina na godišnjoj razini. Sve je počelo 2004. godine kada smo zasadili vinograd od 12 tisuća loza s namjerom da proizvedemo grožđe da ga možemo ponuditi proizvođačima vina od kojih smo kupovali vino. Međutim, obilazeći vinarije i kroz razgovore s iskusnim vinarima javila se želja da sami počnemo proizvoditi svoje vino.
Od koga ste naslijedili ljubav prema vinu i vinarstvu? Od koga ste učili o vinu?
Vinarstvo nije prisutno u našoj obiteljskoj tradiciji. Imali smo jedan mali obiteljski vinograd i proizvodili vino za vlastite potrebe, kao i ostale obitelji u našem kraju. Ja sam se kroz razgovor s vinarima počeo više zanimati za vina i na kraju se zaljubio u sve to zajedno. Imao sam dobrog mentora, poznatog enologa Darku Šimića. On je bio uz mene na samom početku, pružajući mi pomoći i savjetima, ali i financijski, kako bih ostvario sve zamišljeno. Sa svojom sam idejom otišao kod njega i rekao mu da želim napraviti vinariju. U početku se nasmijao, ali nakon razgovora on me ozbiljno shvatio i nije dvojio, te me u potpunosti podržao. Sretan sam što i danas radimo zajedno. Kapacitet podruma je oko 40 tisuća litara i plan je da se na tome i zadržimo. Naš cilj je kvaliteta, a ne kvantiteta.
Koja se vina proizvode u podrumu Vilinka i po čemu su ona posebna prema ocjeni vrhunskih enologa? Koje su to karakteristike dobrog vina?
Proizvodimo vrhunsku žilavku, vrhunsku blatinu, X Line Red Cuvee od blatine i cabernet sauvignona, te White Cuvee od žilavke, Bene i Krkošija. To su vina premium kvalitete. U samom startu je najvažnija selekcija grožđa, potom maceracija, pa priprema grožđa za vinifikaciju i kontrola temperature, te na kraju bačve koje se koriste. Mi koristimo Barrique bačve zapremine 225 litara od francuskog i američkog hrasta, koje se mogu koristiti maksimalno dva puta za premium liniju. Sve to skupa daje vrhunsku kvalitetu vina. Dobro vino određuje se još i prema boji, koncentraciji, aromatičnosti, aftertasteu (naknadom okusu), te dobrom balansu alkohola i kiselina.
Vinograd je zasađen na brdu Vilinka, gdje ste se Vi kao dijete igrali. U čemu je posebnost tog vinograda?
Naš vinograd se nalazi na dobroj lokaciji, što također doprinosi kvaliteti vina. Vilinka je smještena na 400 metara nadmorske visine. Na tom području je dobra provjetrenost i tu je rijetko mraz, koji je zadesio hercegovačke vinograde u proteklom periodu. Vilinka je uz Trle jedan od najvećih zasađenih položaja u BiH. Taj položaj je osunčan po cijeli dan, što je odlično za grožđe. Noć je dosta hladna, a ta hladnoća je potrebna za dobre kiseline. Jednostavno imamo dobar balans.
Ranije, na tom mjestu nikada nije bilo vinograda. Ja sam tu provodio svoje djetinjstvo. Moja baka je na tom mjestu čuvala ovce i ja sam s njom provodio vrijeme, što čini to mjesto još posebnijim za mene. To je mjesto netaknute prirode i predivnog pogleda koji se pruža s brda Vilinka.
Za vrlo kratak period Vaša vina su se okitila brojnim medaljama za svoju kvalitetu na domaćim ali i regionalnim sajmovima i izložbama. Koja priznanja biste izdvojili i koliko Vam te nagrade znače?
Naša vina su dobila na desetine nagrada na domaćim i regionalnim sajmovima, izložbama i natjecanjima. Gdje god smo se pojavili, osvojili smo nagradu. Jedno od najznačajnijih priznanja je bilo 2010. godine u Splitu, za berbu 2009. godine. Žilavka je tada ocjenjena najboljim vinom iz BiH i dobili smo zlatnu medalju. U Mostaru na sajmu gospodarstva smo dobili također zlato za berbu 2011. Tri puta smo dobili broncu u Londonu, također za žilavku. Sve ove nagrade potvrđuju naš trud, rad i ono najvažnije kvalitetu naših vina. U vinarstvu treba malo više vremena i rada da bi se došlo do nekog rezultata. Mi smo u vinarstvu devet godina i jako smo zadovoljni. Sve ove dosadašnje nagrade i priznanja su nam vjetar u leđa da ovim putem nastavimo i u budućnosti.
Razlog za ovaj intervju je i najnovije priznanje za vino koje je stiglo iz Londona. O čemu je riječ i što Vam ta nagrada znači?
Radi se o najvećem ocjenjivanju vina na svijetu, Decanter World Wine Awards koje se svake godine održava u Londonu. To je najveće i najcjenjenije natjecanje u kvaliteti vina na svijetu. Naše vino X Line Red Cuvee, koje smo služili Svetom Ocu papi je nagrađeno zlatom. Specifično je što je bodovni rang dosta rigorozan. Npr. u lokalnim natjecanjima u Splitu ili Mostaru za 85 bodova se dobije zlato, dok je granica u Decanteru 95 bodova za zlato. Boduje se izgled, boja, miris, okus, intenzitet, harmoničnost, dugotrajnost, kompleksnost vina… I naše vino je imalo odlične ocjene za sve specifičnosti, što potvrđuje zlato koje smo dobili. Na moje veliko oduševljenje to nije jedina nagrada iz Londona. Drugi uzorak koji smo poslali na natjecanje je ono po čemu je Hercegovina i najpoznatija, a to je vino sorte žilavka. Nagradu koju smo dobili je srebrena medalja i 90 bodova za Žilavku 2016 iz podruma Vilinka.
Koliko je vina bilo u konkurenciji i tko su bili ocjenjivači?
Ocjenjivači su bili vrhunski poznavatelji vina iz cijelog svijeta koji vrlo lako prepoznaju pravu kvalitetu vina. Jedan član žirija je bio i s područja Balkana, točnije iz Dubrovnika, profesionalni sommelier Siniša Lasan. Ukupno je bilo oko 220 internacionalnih eksperata, od kojih 65 Masters of Wine i 20 Master Sommeliers. Konkurencija je bila vrlo jaka. Uzorci vina su pristigli sa svih kontinenata, gdje god se vino može proizvesti. Bilo je oko 17 250 uzoraka vina iz preko 50 zemalja svijeta. Ukoliko pogledamo jedan Bordeaux, francusku regiju koja ima oko 130 tisuća hektara zasađenih vinograda, a jedna BiH ima 3 tisuće hektara zasađenih vinograda, onda se može pretpostaviti kolika je vrijednost te nagrade ne samo za naš podrum, nego i za cijelu BiH. Pored Francuske, Španjolske, Italije, Južne Amerike, Čilea, Argentine, Australije, Njemačke, dobiti zlato u takvoj konkurenciji je uistinu veliko. Kvaliteta našeg vina je još jednom potvrđena, i to ovog puta na svjetskoj razini.
Znači li to da bi se Vaše vino moglo naći u restoranima ili vinotekama u Londonu ili drugim svjetskim metropolama?
Da, moglo bi prema kvaliteti. Međutim, mi ne proizvodimo količine koje mogu zadovoljiti potrebe drugih tržišta, tako da se u to ne možemo upuštati. Ne želimo sklapati bilo kakve dogovore ako znamo da nećemo moći odgovoriti na traženu količinu. Dobili smo i jednu ponudu iz Sarajeva da se otkupi cijela linija X Line, koja je nagrađena, ali smo odbili tu mogućnost.
Što je najvažnije u samom procesu proizvodnje vina, da bi ono bilo vrhunske kvalitete? Tko je sve uključen u proces proizvodnje vina u podrumu Vilinka?
Sve započinje s dobrim i kvalitetnim grožđem, a to je najvažnije za dobro vino. Bez dobrog grožđa, nema dobrog vina. Najveći je izazov upravo proizvesti dobro grožđe, gdje veliku ulogu ima i majka priroda. Na našu sreću Vilinka je smještena na odličnom položaju. U proizvodnji grožđa ne koristimo herbicide za uklanjanje korova, te se još uvijek služimo tradicionalnim metodama kopanja i frezanja. U procesu proizvodnje sudjeluje cijela moja obitelj, gdje zajedničkim snagama i ljubavlju pridonosimo uspješnosti u ovom poslu.
Kakvi su Vaši planovi za budućnost, hoćete li podizati nove nasade vinograda? Možda se odlučiti za veće količine proizvodnje i u konačnici i izvoz na druga tržišta?
Imamo konstantno ponude za kupovinu vina, s cijelog Balkana pa čak i iz Amerike. Za sada ne možemo odgovoriti količinama na te upite, međutim u budućnosti ćemo nastojati i to uspjet realizirati. Trenutno smo u pripremi za sadnju 25 tisuća loza. Plan je zasaditi žilavku, trnjak i cabernet sauvignon. Trnjak je naša autohtona sorta nedovoljno iskorištena, a koja ima ogroman potencijal. Mislim da je uz blatinu budućnost hercegovačkog vinarstva i vjerujem da tek dolazi njeno vrijeme.
Manager.ba