skip to Main Content

 

Vlada Federacije BiH je, na  sjednici u Sarajevu, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čiji je tekst utemeljen na Strategiji reforme penzijskog sistema u Federaciji BiH, koju je usvojio Parlament Federacije BiH.

Radi se o zakonu koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH za osiguranje finansijske stabilnosti penzionera, poboljšavanje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i obezbjeđivanje njegove dugoročne finansijske stabilnosti.

Zakon polazi od smjernica baziranih na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti penzijskog sistema u Federaciji BiH i pokazanim lošim demografskim izgledima.

U toku izrade novog zakona održan je niz sastanaka sa zainteresovanim stranama, između ostalih sa Savezom samostalnih sindikata BiH, Udruženjem poslodavaca Federacije BiH, te, što je posebno bitno, sa Savezom udruženja penzionera u Federaciji BiH, koji su u pisanoj formi dostavili prijedloge, primjedbe i sugestije na Prednacrt, koje su razmotrene i, najvećim dijelom, ugrađene u tekst Zakona.

Uvaženi su zahtjevi udruženja penzionera za blagovremeno osiguranje sredstava za isplatu penzija do petog u mjesecu, garancije isplate penzija na postojećem nivou bez obzira na priliv sredstava od doprinosa – trezorski način poslovanja, usklađivanje penzija prema rastu indeksa potrošačkih cijena (troškovi života), obezbjeđenje isplate posmrtnina porodicama umrlih penzionera i sredstava za rehabilitaciju bolesnih i najugroženijih penzionera.

Ciljevi reforme penzijskog sistema u FBiH su ublažavanje efekta starenja na penzijski sistem, smanjenje preranog prestanka radnog vijeka, pravedniji izračun penzija prema plaćenom doprinosu, pravedan odbitak za prijevremenu penziju i stimulacija ostanka u sferi rada, smanjenje prekomjernih izdataka za invalidske i porodične penzije, pojačanje aktivnost radno sposobnih i poboljšanje naplate doprinosa, te sprječavanje i ublažavanje pada adekvatnosti penzija u FBiH.

Zakon priznaje nekoliko vrsta prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a to su pravo na starosnu i invalidsku penziju, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću, pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti, pravo na porodičnu penziju i, što je novina, jednokratno pravo na posmrtninu.

Obim prava zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za PIO.

Novina u ovom zakonu su novi sistem utvrđivanja visine penzija kroz uvođenje bodovne formule, gdje je visina penzije bazirana na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima. To, po automatizmu, dovodi do veće pravičnosti, jer će osiguranici koje više izdvajaju imati i veće penzije, uz napomenu da je i novim zakonom predviđen mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu penziju i to u dosadašnjem iznosu koja će i ubuduće biti usklađivan prema rastu/indeksu potrošačkih cijena.

Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stiče bodove proporcionalno uplaćenom: 1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća, 2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0,5 ako je bila pola prosječne, itd. U trenutku odlaska u penziju, osiguraniku se iznos penzije utvrđuje tako što se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednosti općeg boda (novčani iznos u KM).

Vrijednost općeg boda (13,6 KM) se usklađuje prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzije se usklađuju prema procentu porasta/indeksu potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini. Dakle, predloženim napuštanjem sistema koeficijenta i uvođenja redovnog i transparentnog usklađivanja penzija, uvodi se najbolja svjetska praksa u penzijski sistem u Federaciji BiH.

Predloženo usklađivanje vrijednosti boda s rastom plaća održava potpunu proporcionalnost početne vrijednosti penzije s doprinosima i produktivnosti generacije koja odlazi u penziju. Jednom odobrena penzija doživotno će biti usklađivana s troškovima života, što znači da njena realna kupovna moć nikada neće padati. Ako su ekonomska kretanja u zemlji povoljna, ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete, može biti donesena odluka o dodatnom usklađivanju iznad porasta potrošačkih cijena, ali ne više od polovice rasta realnih plaća (tzv. švicarska formula).

Propisano trezorsko poslovanje nosilaca osiguranja znači da bi se svi prihodi od doprinosa za PIO slijevali na jedan „budžetski račun” iz kojeg bi, praktično, bile isplaćivane penzije. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate penzija. Zbog složenosti uvođenja trezorskog poslovanja, predviđen je prelazni period za uvođenje u kome treba stvoriti finansisjke i tehničke mogućnosti, a koji ne može biti duži od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Ostavljena je mogućnost da to bude urađeno i ranije, o čemu odluku donosi Vlada FBiH.

Jedna od novina je i da član privrednog društva ili druge organizacije, član organa upravljanja ili organa nadzora, osoba koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i koja prima ugovorenu naknadu, ima pravo da isplaćena naknada bude preračunata u staž osiguranja

Ovaj staž računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen adekvatan doprinos. Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, izražen u mjesecima, utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine podijeli s prosječnom mjesečnom bruto-platom u FBiH ostvarenom u prethodnoj godini. Na ovaj način osiguranik praktično povećava primanja, a time i iznos penzije.

U staž osiguranja nezaposlenih osoba sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenoj osobi u skladu sa propisima koji regulišu prava nezaposlenih osoba uplaćen doprinos.

U skladu sa općim ciljevima stvaranja jače veze između penzija i uplaćenih doprinosa, kao i osiguranja dugoročne održivosti sistema potrebno je propisati adekvatne stope doprinosa za tzv. beneficirani radni staž. Iz tih razloga potrebno je za osiguranike kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uvesti plaćanje aktuarski pravične stope doprinosa za PIO za svaki mjesec utvrđenog plaćanja. Zato je neophodno provesti postupak revizije svih radnih mjesta za koja se staž računa u uvećanom trajanju u skladu s promjenama u tehnološkim procesima i potrebom za što dulji ostanak u radnom procesu.

Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža, ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju snižava se za ukupno uvećanje staža, ali najviše do 45 godina života.

Predviđen je prelazni period u kojem osiguranik muškarac/žena mogu ostvariti pravo na starosnu penziju i prije uslova propisanih ovim zakonom. Tako osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života. Predviđeno je postepeno povećavanje godina starosti i paralelno s tim godina staža osiguranja, a s ciljem smanjenja broja prijevremenih penzija, i to za muškarce, počev od 2016. godine, 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina staža osiguranja, a svake iduće godine i godine života i potrebnog penzijskog staža povećavaju se za šest mjeseci. Kada je riječ o ženama, također počev od 2016. godine, radi se o 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina staža osiguranja i istom povećanju za šest mjeseci svake naredne godine života.

Umjesto prethodno predviđenog ukidanja prijevremenog penzionisanja u 2015. godini, predviđena je mogućnost prijevremenog ostvarivanja prava na starosnu penziju uz pravedan odbitak. Ova blaža verzija prijevremenog penzioniranja bolje odražava trenutno stanje na tržištu rada i ne stavlja prve slijedeće generacije penzionera u znatno nepovoljniji položaj, kao što bi to činilo radikalno ukidanje prijevremene penzije.

U segmentu invalidskih penzija nije bilo većih izmjena, ali su stvorene pretpostavke i date smjernice za izmjenu drugih propisa koji uređuju ovu oblast, što će u konačnici dovesti do striktnije procedure i metodologije ocjene preostale radne sposobnosti, što će rezultirati smanjenjem broja novih invalidskih penzija. Očekivanja su da udio invalidskih penzija u ukupnom broju padne sa sadašnjih 23 na 18 posto u slijedeće tri decenije, te na jedanaest posto, koliko danas iznosi u Europskoj uniji.

Invalidska penzija određuje se na isti način kao i starosna, odnosno množenjem ličnih bodova osiguranika i vrijednosti općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Zadržani su određeni zaštitni mehanizmi npr. da invalidska penzija za osiguranika koji ima manje od 15 godina staža osiguranja ne može biti manja od iznosa najniže penzije, kao i da se za osiguranika kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću penzija određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Generalno su pooštreni uvjeti za sticanje prava na porodičnu penziju (isplata penzija je uslovljena navršetkom određenog broja godina) radi smanjenja broja porodičnih penzija i uvedeno podsticanje potencijalnih korisnika ovih penzija na uključivanje u tržište rada, što je jedan od pravaca reforme utvrđenih Strategijom reforme penzijskog sistema u Federaciji.

Napravljeni su određeni izuzeci primjereni socijalnoj i ekonomskoj situaciji, uz uvažavanje u praksi uočenih specifičnih situacija u kojima su udovice/udovci trajno gubili pravo na penziju.

Poseban izuzetak je napravljen u slučaju udovica poginulih boraca pripadnika Armije BiH, HVO-a i MUP-a, jer je predviđeno da udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života. Ranije je, pak, to pravo trajno gubila.

U cilju zaštite od siromaštva, te djelimičnog zadržavanja koncepta solidarnosti, zadržan je mehanizam najniže penzije. Riječ je o iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2015. godine u Federaciji BiH, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava,. Ovaj iznose se, dalje, usklađuje od 1. januara svake godine prema procentu porasta potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini.

Predviđeno je da Vlada Federacije BiH može, izuzetno, posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u procentu većem od procenta porasta troškova života. Najviši iznos penzije je propisan indirektno kroz godišnji osobni koeficijent koji može iznositi najviše pet.

No announcement available or all announcement expired.
Back To Top