skip to Main Content

Vlada FBiH utvrdila je danas Nacrt zakona o advokaturi Federacije BiH. Razlog za donošenje ovog zakona je definiranje kvalitetnog pravnog okvira za obavljanje advokatske djelatnosti.

Trenutno važeći Zakon o advokaturi u FBiH donesen je 2002. godine i do sada je pretrpio više izmjena i dopuna. Federalno ministarstvo pravde je, kao obrađivač ovog propisa, prepoznalo potrebu donošenja novog zakona koji bi, na temelju redovne zakonodavne procedure i provođenja sveobuhvatne javne rasprave, predstavljao kvalitetan normativni okvir za unaprjeđenje advokatske djelatnosti.

Ovaj zakon uređuje advokatsku službu, uslove za bavljenje advokaturom, oblike rada advokata, njihova prava, obaveze i odgovornost advokatskih stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika, te organizaciju i rad Advokatske komore FBiH i regionalnih advokatskih komora.

Kako je regulirano, advokat je osoba koja je upisana u imenik advokata Advokatske komore, koja je položila advokatsku zakletvu i bavi se advokaturom.

Advokatura je nezavisna i samostalna služba pružanja pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama. Ta pomoć obuhvata davanje usmenih i pisanih pravnih savjeta i mišljenja, sastavljanje tužbi, prijedloga i drugih inicijalnih podnesaka, zahtjeva, molbi, pravnih lijekova, predstavki i drugih podnesaka. Također se odnosi na sastavljanje ugovora, zavještanja, poravnanja, izjava, općih i pojedinačnih akata i drugih isprava, na zastupanje i odbranu fizičkih i pravnih osoba, kao i na posredovanje radi zaključenja pravnog posla ili mirnog rješavanja spora i spornog odnosa.

Pravo na bavljenje advokaturom stiče se upisom u imenik advokata i polaganjem advokatske zakletve, a postupak za ostvarivanje ovog prava počinje podnošenjem zahtjeva kandidata za upis u imenik advokata, koji se podnosi Advokatskoj komori.

Advokat je dužan da se stvarno i stalno bavi advokaturom, da pravnu pomoć pruža stručno i savjesno, u skladu sa Ustavom, zakonom i općim aktima Advokatske komore, da čuva advokatsku tajnu i u profesionalnom radu i u privatnom životu, koji je dostupan javnosti, čuva ugled advokature.

Advokat upisan u imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske ima pravo da se bavi advokaturom i na teritoriji Federacije BiH, ali ne i da u FBiH osniva poslovnu jedinicu, predstavništvo ili bilo koji drugi oblik organizovanja rada.

Advokat slobodno odlučuje da li će prihvatiti pružanje pravne pomoći, osim u slučajevima predviđenim zakonom. Pružanje pravne pomoći ne može odbiti ako ga, kao zastupnika ili branioca, u skladu sa zakonom postavi sud, drugi državni organ ili Advokatska komora.

Back To Top