Ako se usvoji Novi zakon o bankama iz Udruženja banaka BiH (UBBiH) upozoravaju da će se smanjiti kreditiranja prema privredi, ali i prema građanima. Ovo je istaknuto danas na konferenciji za medije, u Sarajevu, koju su održali predstavnici ovog udruženja.
Doc. dr Milan Radović, predsjednik Uprave UBBiH i direktor Nove banke i Mijo Mišić, izvršni sekretar UBBiH novinarima su pojasnili posljedice usvajanja novih entitetskih zakona o bankama koji se u formi nacrta nalaze u skupštinskim i parlamentarnim procedurama i čeka se njihovo usvajanje
Radović je na početku rekao nešto više o bankarskom sektoru u BiH, za koji kaže da je stabilan. Aktiva bankarskog sektrora u BiH iznosi 24,2 milijarde KM od čega je angažovano 3,5 milijardi KM kapitala. Ukupni krediti iznose 16,5 milijardi KM, depoziti su ukupni 18 milijardi KM, od čega su depoziti građana 10,2 milijarde KM. Ovaj sektor zapošljava 9.669 uposlenika i značajan je poreski obveznik u oba entiteta i na nivou države.
Protekle sedmice je održana Skupština UBBiH na kojoj su doneseni zaključci vezani za proceduru usvajanja Novog zakona i sugerisano da određeni članovi i prijedlozi nisu u skladu sa onim što je moguće brzo implementirati i u koliziji su sa nekim drugim zakonskim rješenjima.
Kako je naveo Mijo Mišić, banke u BiH i Udruženje podržavaju inicjativu Reformske agende u smislu poboljšanja situacije u bankarskom sektoru. Podržavaju i entitetske vlade i Vijeće ministara BiH, ali smatraju da bankarski eksperti nisu dovoljno učestvovali u izradi pomenutih zakona, jer nisu ni konsultovni.
U tom smislu Skupština Udruženja je dala određene sugestije i primjedbe u vidu zaključaka, koji se odnose na ove entitetske zakone.
Naime, kako navodi oko 2,5 godina se rade zakoni o bankama u oba entiteta. Postojeći Zakon je star 18 godina i pretrpio je tek dvije izmjene i dopune. I tehnološki i funkcionalno, kako istiće Mišić, Zakon je zastario, pa je zato od velike važnosti donošenje novih zakona.
Međutim, kako kaže Mišić iz Udruženja banaka u BiH nisu imali prigodu razgovarati sa entitetskim vladama i ministartsvima finasija o prijedlozima i komentarima koje su dostavili. Odnosno, nacrti zakona su poslani u parlamentarne procedure, a ključni prijedlozi bankarskih eksperata nisu prihvaćeni niti se o njima rasparvljalo. Dijaloga nije bilo, ističu iz Udruženja banka u BiH.
Upravo zato su smatrali potrebnim da izađu u javnost i traže da se promijeni šest ključnih stavki koje će, ako se usvoje, znatno uticati na poslovanje bankarskog sektora u BiH. O čemu je riječ Mišić nabraja:
- Značajno su povećani zahtjevi za kapitalom uz veoma kratke rokove prilagođavanja istim što bi moglo predstavljati problem naručito za male banke, koje su većinom domaće i to za njih može imati posljedice.
- Samnjenje maksimalne izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica sa 40% osnovnog kapitala na 25% priznatog kapitala. Za jedan broj banaka ovo je izuzetno teško sporovodivo i može imati posljedice.
- Značajno povećanje nadležnosti skupština i nadzornih odbora, a umanjenje nadležnosti uprave banke.
- Značajno povećanje ovlasti agencija za bankarstvo koje obuhvataju i značajno proširenje razloga za oduzimanje licenci za rad.
- Drakonske kazne koje se penju i do 200.000 KM po pojedinim prekršajima za banku i oko 40.000 KM za odgovorno lice u banci.
- Čitav niz članova u odredbi zakona koje direktno utiču na povećanje troškova poslovanja banaka bez vidljivih suštinskih vrijednosti.
Kao su sitakli na konferenciji za medije predstanici Udruženja banaka u BiH ako se ovih nekoliko tačaka usvoje reflektovaće se loše na privredni sektor. Naime, banke će onda biti prinuđene da smanje kreditiranja i privredi i stanovništvu.
„Htjeli smo skrenuti pažnju na to da smo ipak svi zajedno trebali raditi na ovom projektu, kako bi ojačali bankarski sektor. Da se ne primjenjuju pojedine zakonske odredbe kao i odredbe bazelskih principa koje su mnogo oštrije nego u EU. Npr. za jedan kredit privrednom preduzeću od 10 miliona KM, banka mora da izdvoji 1,2 miliona KM kapitala. Po Bazelskim principima to je duplo manje. Ovo može aplicirati na to da banke nastave kreditirati državu, jer je potrebno mnogo manje kapitala za kreditiranje države – kupovinu hartija od vrijeednosti. A što nije u interesu za razvoj ekonomije. Za državu nam ne treba dopunski kapital, a za privredu treba. Na to smo upozoravali, ali se ništa nije desilo,“ kaže Milan Radović.
Kako dodaje u Reformsokoj agendi stoji da se treba ojačati bankraski sektor, ali nisu navedeni zakonski i podzakonski akti koje trebamo usvojiti. To je ostavljeno nama da u okviru tržišne situacije rješavamo ove stvari.
Na kraju je dodao da se u BiH u 2017. ne očekuje rast kamatnih stopa. Ali je izvjesno da bi moglo doći do smanjenja kreditiranja kojim građani održavaju životni standard.