skip to Main Content

 

Vlada Federacije BiH je na hitnoj, telefonski održanoj sjednici, donijela Odluku kojom utvrđuje ukupni iznos sredstava, odnosno potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u 2017. godini i jedinični iznos naknade za posticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za ovu godinu. Odluka je usklađena sa Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje i odlukama o davanju saglasnosti na garantovane otkupne cijene električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije i o referentnoj cijeni.

Ukupni potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u 2017. godini je 15.247.387 KM.

Jedinični iznos naknade za posticanje proizvodnje ove električne energije za ovu godinu je od 0,001976 KM/kWh, bez obračunatog PDV-a.

Naknadu za podsticanje proizvodnje, koja predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje aktivne električne energije (Ekk) u kWh, plaćaju svi krajnji kupci električne energije u Federaciji BiH i iskazana je kao posebna stavka na računu za električnu energiju.

Sredstva prikupljena po osnovu naknade za podsticanje su prihod Operatora za OIEiEK i koriste se za isplatu podsticajnog dijela iz garantovane cijene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, pokrivanje/finansiranje troškova rada Operatora i plaćanje/pokrivanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja OIEiEK.

Federalna vlada je danas utvrdila izjašnjenje koje će dostaviti Ustavnom sudu Federacije BiH povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti člana 61. stav 1. Zakona o porezu na dobit, koji je ovom sudu podnio potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović.

U detaljno obrazloženom izjašnjenju Vlade FBiH je, uz ostalo, navedeno da se odredbama Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH” br. 15/16) uređuje metodologija obračuna poreza na dobit kao javnog prihoda koje je u obavezi plaćati porezni obveznik u cilju doprinosa društvom blagostanju. Porez na dobit se odbija od ukupno ostvarene dobiti privrednog društva, što umanjuje isplatu dobiti vlasniku privrednog društva.

Vlada, također, navodi i da odredbe novog Zakona o porezu na dobit i starog Zakona o porezu na dobit deluju kao cijelina, jer propisuju metodologiju obračuna i plaćanja poreza na dobit, kao jedne obaveze nametnute prema poreznom obvezniku. Bitno je naglasiti, zbog specifičnosti ovog segmeta poreznog prava, da je porez na dobit periodični porez. Naime, obaveza obračuna poreza na dobit nastaje na kraju poreznog perioda koji je jednak kalendarskoj godini odnosno porezni slučaj nastaje na kraju godine.

U slučaju proglašenja odredbe člana 61. stav (1) Zakona o porezu na dobit neustavnom, pravna posljedica bila bi da je čitav Zakon neustavan, što bi ugrozilo javni interes i direktno uticalo na pravo da su sve osobe jednake u dostojanstvu i pravima, navedeno je u izjašnjenju Federalne vlade.

Porezni poticaj po osnovu izvoza na ime oslobađanja poreza na dobit, ima uticaj na sve kantonalne i na budžet Federacije BiH tako da se budžetima uskraćuje pravo na taj javni prihod, a koji zadržavaju porezni obveznici. Međutim, oslobađanjem od plaćanja poreza na dobit kod izvoznika narušava se poštena podjela opterećenja među poreznim obveznicima i lojalna konkurencija među preduzećima. Podaci pokazuju da svega sedam posto poreznih obveznika koristi i povlači iz budžeta oko 35 posto ukupnog poreza. Učinak na zapošljavanje nije vidljiv, jer svega 20 posto od ukupnog broja uposlenih radi kod ovih poreznih obveznika.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, kod ovih poreznih obveznika dolazi do smanjenja broja uposlenih i to sa 63.193 u 2014. na 59.522 uposlena u 2015 . godini, a povećava iznos oslobođenog poreza na dobit sa 80.752.241 KM na 95.461.924 KM, što opet uskraćuje sredstva budžetima.

Princip pravne sigurnosti nije narušen, kaže se dalje u izjašnjenju, jer samo zakon koji je poznat omogućava obveznicima da predvide pravne posljedice svojih radnji. Porezni obveznici u FBiH su bili upoznati s novim Zakonom o porezu na dobit, prvo kada je u formi Nacrta usvojen na nastavku 31. redovne sjedinice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 8.7.2014. godine (oko 20 mjeseci prije dana stupanja na snagu), te na 2. sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH 15.7.2015. godine (oko osam mjeseci prije dana stupanja na snagu).

Generalna je zabluda da se nametom poreza na dobit izvoznicima retroaktivno oduzima vlasničkopravna pozicija. Naime, članom 61. stav (1) Zakona o porezu na dobit ne traži se naknadno vraćanje poreza koji nije plaćen prema državi u periodu oslobađanja od plaćanja od 2008. do 2015. godine, te se ne može smatrati da se oduzima pravo stečeno po osnovu starog propisa.

Upravo suprotno, pravo na oslobađanje od poreza na dobit se oduzima u budućem periodu nakon nastupa poreznog slučaja – formiranje porezne osnovice i obračun poreza na dobit, a konkretno pravo na oslobađanje se oduzima za obračunski period 2016. godine, pa ubuduće. Pravo na oslobađanje od plaćanja poreza se oduzima, jer usljed činjeničnog stanja, ne postoje javni interes i očekivanja da će biti u javnom interesu, već samo u interesu pojedinaca.

Imajući u vidu navedeno, zahtjev za ocjenu ustavnosti i zahtjev za privremenu mjeru su neosnovani, kaže se na kraju izjašnjenja Vlade FBiH.

Vlada FBiH je danas za svoje predstavnike u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava opunomoćila Ismeta Demirovića (JP ŽFBiH d.o.o. Sarajevo) i Renata Škrobu (JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo).

 

Back To Top