skip to Main Content

U  Vanjskotrgovinskoj komori BiH juče je održana konferencija za medije na kojoj je predstavljena analiza razmjene za sektor peradarstva Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta. Predstavljeni podaci dokaz su jačanja ovog sektora za koji se s nestrpljenjem očekuje konačan signal za ulazak na tržište Evropske unije.

Povećanjem izvoza na tržišta Crne Gore, Makedonije i Kosova/UNMIK u prošloj godini nastavljen je trend rasta u sektoru peradarstva BiH. Uprkos deficitu u razmjeni od 1.000 tona, zahvaljujući izvozu proizvoda sa dodatom vrijednošću u ovom sektoru bilježimo rekordan suficit od 21 milion KM, što je još jedna potvrda kvaliteta bh. proizvoda!

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. godini iz sektora peradarstva je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 55,5 miliona KM, što je za 2,6 miliona KM ili 5% više nego u 2016. godini. Rastao je i uvoz ali manje (1 mil. KM ili 3%), tako da je pokrivenost uvoza izvozom sada skočila na 165%! Poređenja radi, prije 10 godina u ovom sektoru smo imali deficit i pokrivenost uvoza izvozom od svega 68%.

Kompanijama iz sektora peradarstva svakako treba čestitati na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi sada u ukupnom izvozu učestvuju sa 72% vrijednosti, praćene mesom peradi (19%), jajima (7%) i živom peradi (2%). Na strani uvoza dominira meso peradi sa 56%, a zatim slijede prerađevine od mesa peradi (20%), živa perad (13%) i jaja (11%).

Analiza podataka za zadnjih deset godina otkriva da još nije dostignut izvoz iz 2012. godine prije ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja bila naše drugo izvozno tržište sa 14,3 miliona KM ostvarenog izvoza. Izvoznici se stoga nadaju i skorom formalnom odobrenju Evropske Unije za izvoz peradarskih proizvoda iz BiH na tržište EU, što bi trebalo dati podstrek daljem razvoju ovog sektora.

Top 5 izvoznih tržišta (Srbija, Kosovo*, Makedonija, Crna Gora i Albanija) zaslužno je za 98% vrijednosti izvoza, ali u ovoj godini treba primijetiti i skok u broju tržišta, koji je porastao sa 10 na 21! To svakako potvrđuje konkurentnost i kvalitet bh. proizvoda, koji se danas mogu kupiti na tržištima Evrope, Azije i Australije.

Back To Top