Danas je u Banja Luci održana prva press konferencija povodom predstavljanja projekta „Javno-privatno partnerstvo u BIH“. Projekat Javno-privatno partnerstvo je projekat Ureda koordinatora za reformu javne uprave i finansiran je sredstvima Fonda za reformu javne uprave.
Press konferenciju je otvorio doc.dr Dragan Ćuzulan, državni koordinator za reformu javne uprave, koji je naglasio da je projekat JPP najznačajniji iz oblasti upravljanja javnim finansijama, a čiji su glavni korisnici vlade FBIH, RS i Distrikta Brčko. Cilj projekta je uspostava funkcionalnog sistema javno-privatnog partnerstva (JPP), usklađen sa EU standardima i najboljim evropskim praksama.
„JPP model je šansa za sve nivoe vlasti, od projekata lokalnog nivoa do izgradnje autoceste. Trenutno je najvažniji JPP projekat na svijetu izgradnja autoceste u Turskoj vrijednosti 11 milijardi eura“, izjavio je Ćuzulan.
Implementacijom projekta predviđen je, između ostalog, razvoj zakonodavstava u oblasti javno – privatnog partnerstva, harmonizacija već postojećeg zakonodavstva iz ove oblasti, obuka i izgradnja kapaciteta relevantnih institucija za provođenje partnerstva i obuka privatnog sektora o mogućnostima za poslovanje u okviru koncepta javno-privatnog partnerstva, kao i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za poslovne subjekte, edukacija šire javnosti o prednostima JPP.
Eksperti smatraju da je JPP model jedan od mogućih finansijskih instrumenata koji bi mogao poboljšati ili rasteretiti javnu potrošnju i privući nove investicije.
„Problem vodosnabdijevanja u Kantonu Sarajevo možemo riješiti modelom javno – privatnog partnerstva, kao i rasvjetu i javni gradski prijevoz. Ovo su dugoročni projekti s trajanjem od 5 do 40 godina s ciljem omogućavanja bolje usluge i servisa građanima u javnom sektoru. U okviru projekata JPP-a, važno je istaći da je javno dobro uvijek javno dobro i, nakon isteka ugovora sa privatnim partnerom, javno dobro se vraća u posjed javnog sektora“, rekao je pravni ekperst za JPP prof. dr. Veljko Trivun.
Bosna i Hercegovina nema zakon kojim uređuje pitanja javno-privatnih partnerstava, jer se nadležnosti za pružanje javnih usluga i izgradnju javne infrastrukture uglavnom nalaze u nadležnosti entiteta i kantona. Republika Srpska ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu od 2009. godine, u drugom entitetu – Federaciji BiH ne postoji zakon, ali je 10 kantona u FBIH prepoznalo potencijal JPP i donijelo zakone u skladu sa svojim nadležnostima. Brčko Distrikt takođe ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu iz 2011. godine.
„Ovo nije obična press konferencija, već konferencija o projektu koji može donijeti dobrobit građanima. Iako u RS-u od 2009. godine postoji zakon o JPP, nije realizirano mnogo projekata. Razlozi za nepostojanje dobrih JPP projekata su, na jednoj strani, javni sekor a na drugoj privatni sektor. Problem u javnom sektoru je nedostatak dobre investicione politike, u kojoj locirate najveće probleme te ih precizirate, kako bi unaprijedili život vaših građana. Također, imamo nedostatak stručnih kadrova, iako je glomazan administrativni aparat. A kad je u pitanju privatni sektor problem je u očekivanju brzog i dirketnog ugovoranja, ali JPP je ozbiljan proces u kojem ne možete doći do dobrog ugovora od 20 godina bez kvalitetne pripreme i pregovoranja“, rekla je Radmila Mihić, pomoćnica ministra za finansije u Vladi RS.
Ovaj projekat ima za cilj i analizu svih zakonskih rješenja, harmonizaciju postojećih i kreiranje zakonskih rješenja za nivo FBiH i BiH, koji će onda stvoriti poslovni ambijent i privući privatni sektor da ulažu u JPP projekte.
„Mi smo zadovoljni dinamikom razvoja projekta JPP-a, i danas na prvoj press konferenciji želimo predstaviti pripremljenu stručnu literaturu za obuku i edukaciju državnih službenika i opće javnosti, i to Metodologiju za procjenu vrijednosti za novac u projektima javno-privatnog partnerstav i Metodologiju za javno-privatna partnerstva“, istakao je na današnjoj press konferenciji prof.dr. Tarik Zaimović, team leader projekta JPP u BiH.
Kao potencijalno poželjni sektori u Bosni i Hercegovini u kojima bi se u kraćem vremenskom periodu moglo pristupiti realizaciji investicija po modelu javno-privatnih partnerstava ističu se sektor energetike – posebno investicije energetske efikasnosti, sektor zdravstvenih usluga, osnovna infrastruktura – posebno saobraćajna infrastruktura, sektor ekologije – naročito upravljanje čvrstim otpadom i sektor komunalnih usluga.
