Na ovogodišnjoj listi 500 najvećih kompanija u Srednjoj Evropi, koju je objavila konsultantsko-revizorska kompanija Deloitte, Bosna i Hercegovina ima dvije kompanije, u odnosu na četiri koje su se plasirale na ovu listu u prošloj godini. Prihod od prodaje koji je u 2015. trebalo ostvariti za uvrštavanje na listu iznosio je 473 miliona eura (3% više nego protekle godine). Kompanije koje su se našle na listi su Asa Prevent Group, koja se, ostvarivši 545 miliona eura prihoda od prodaje, plasirala na 423. mjesto Deloitteove liste, te JP Elektroprivreda s ostvarenih 488 miliona na 480. mjestu. U odnosu na prošlu godinu u Top 500 više nisu Optima grupa te Holdina.
Desetu godinu u nizu Deloitte je proveo analizu najvećih kompanija iz 18 zemalja Srednje Europe i Ukrajine (najvećih 500 kompanija, 50 banaka i 50 osiguravajućih društava). Sve kompanije uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 685 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na lanjskih 682 milijarde eura. Da bi se uvrstile na ovu listu, kompanije su trebale ostvariti minimalni prag od 473 miliona eura (3% više nego protekle godine) koliko iznosi prihod 500-te rangirane kompanije.
„Uprkos značajnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici. Najveća kompanija Srednje Europe i dalje je poljska naftna kompanija PKN Orlen s 21,1 milijardi eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL s 13,3 milijardi eura prihoda, dok je na trećoj poziciji i dalje češka Škoda (11,5 milijardi eura),“ kaže Sabina Softić, glavna partnerica za usluge revizije za Deloitte Adriatic regiju.
Kako dalje navodi Poljske kompanije su nastavile dominirati Deloitteovom listom 500 najvećih te čine više od jedne trećine ukupnog broja kompanija koje su se ove godine uvrstile na listu.
Na listu 500 najvećih kompanija u Srednjoj Europi ove se godine plasiralo 40 kompanija iz Adria regije od kojih je sedam novih i četiri manje nego 2014. godine. Među sedam novih kompanija na ovogodišnjoj ljestvici nalaze se: HSE Group, Mercator-S, JP Srbijagas, Zagrebački holding, Nelt Co., Podravka te Lidl Croatia. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (17) iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 13 kompanija te Srbija sa 7. Za razliku od prošle godine, kada je imala 4 predstavnika na listi, BiH ove godine bilježi pad plasiranih kompanija s lanjskih 4 na 2, a Makedonija ima jednog predstavnika.
Tri najveće kompanije iz Adria regije ove su godine Agrokor grupa s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 3,8 milijardi eura prihoda i Mercator grupa koja je lani ostvarila 2,6 milijardi eura prihoda. INA je zabilježila pad prihoda od 20% zbog niže prodaje prirodnog plina i ukupno niže prodaje naftnih derivata i pada cijena derivata te je 2015. završila na 4. mjestu u regiji i 53. na ukupnoj listi.
Osim liste 500 najvećih kompanija, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava. „Kao i prošle godine, prvo mjesto i dalje pripada poljskoj PKO BP bank uz rast ukupne aktive od 7,4% u odnosu na 2014. godinu. Niti jedna banka iz Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati na listu 50 najvećih, dok je od banaka iz Adria regije najbolji plasman ostvarila Zagrebačka banka koja jezabilježila najveći rast aktive (6,9%) u odnosu na prethodnu godinu te se pozicionirala na 11. mjestu s imovinom od 16,8 milijardi eura,“ navodi Sead Bahtanović, direktor Deloittea.
Među osiguravateljima već petu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4,4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Jednako kao i u slučaju banaka, niti jedan osiguravatelj iz Bosne i Hercegovine nije se uspio uvrstiti na Deloitteovu listu.
Na trenutnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati kompanija iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena. Nasuprot tome, kompanijeiz sektora proizvodnje ostvarile su visoki rast od 7,4%, kao i one iz potrošačkog sektora i transporta, kod kojih je rast iznosio 4,1%. Izrazito brzi rast prihoda u sektoru proizvodnje najvećim dijelom je posljedica rasta automobilske industrije s prosječnim povećanjem prihoda od 12,9%. Dva su sektora s izostankom većeg rasta posljednjih godina pokazala ohrabrujuće znakove. Tako je najveće povećanje prihoda, koje doseže čak 19%, zabilježeno u građevinarstvu. Znanost života i zdravstvo također bilježe povećanje prihoda uz srednju vrijednost od 5,7% u 2015. godini.
Podaci za prvo tromjesečje 2016. godine govore o mogućem zaustavljanju uglavnom pozitivnih kretanja zabilježenih 2015. godine, s obzirom na prosječan pad prihoda u prvom tromjesečju 2016. godine od 3,3 posto, izraženo u eurima. „Promatrajući ukupnu sliku koju pruža analiza ovogodišnje rang-ljestvice, može se zaključiti da je 2015. godina bila relativno dobra godina za najveće srednjoeuropske kompanije,“ ističe Sabina Softić. „Ipak, tromjesečni rezultati i makroekonomski podaci govore o blagom padu entuzijazma. No, valja naglasiti da prvo tromjesečje nije uvijek tačanpokazatelj za cijelu godinu.“
